Dalibor Stojšić, Duhovnost

Dinamizmi i razvoj svesti


Piše: Dalibor Stojšić

Koncept razvoja svesti kroz dinamizme (dinamike) je veoma star, a danas, čini mi se, nepravedno zapostavljen. Ovaj koncept nije mističan, iako ćete ga danas pronaći jedino u okviru pojedinih spiritualnih praksi. Dinamizmi nam pokazuju put, kojim hodimo, ka dostizanju naših ličnih ciljeva, a ti ciljevi se ne odnose na naše obične ljudske želje i fantazije, već na ono mnogo važnije – razvoj naše svesti.

Koliko su dinamizmi danas zapostavljeni, govori i činjenica da se o njima vrlo malo govori i piše, pa čak i na internetu, koji je pretrpan ogromnim brojem raznih informacija. U prošlom veku, dinamizmi su uključeni u sajentologiju i postali su sastavni deo „Dijanetike“, sajentološke „biblije“, koju je stvorio Ron Habard. Ipak, na dinamizme sajentolozi nemaju ekskluzivno pravo, niti je to njihov produkt i izum. Potom, na našem jeziku je o dinamizmima veliku pažnju posvetio Ž.M. Slavinski, te se ispostavilo kasnije da je on i jedini na našem govornom području, koji je ovaj koncept prvo dobro razumeo, pa potom i dobro obradio i predstavio našoj javnosti. Zato na osnovu radova Ž.M. Slavinskog i pišem ovaj tekst.

Razvoj svesti kroz hijerarhiju ciljeva

Photo by Tomu00e1u0161 Malu00edk on Pexels.com

„Sve naše težnje, nedostaci, mane i vrline, kao i neutralna stanja, teže nekim ciljevima. Obično je uočljiv samo prvi, neposredni cilj, premda ne kod svih ljudi, jer neke osobe vode naizgled besciljan život i potpuno su nesvesni ciljeva koji njihova trenutna stanja imaju“, pisao je Slavinski.

Postoji osam dinamizama preživljavanja, koji imaju svoje najviše ciljeve. Oni istovremeno predstavljaju igrališta na kojima se odigravaju igre tih dinamizama

Prvi i najuži dinamizam je samopreživljavanje. Biolozi bi rekli nagon samoodržanja. Preživljavanje kao jedinke, kao Ja.

Drugi dinamizam je preživljavanje kroz porodicu ili ljubavnog partnera. Nekada je taj dinamizam jači od prvog, nekim osobama je život njihovog partnera ili njihove dece važniji od sopstvenog života.

Treći dinamizam je preživljavanje kroz grupu, kojoj osoba pripada: versku, nacionalnu, profesionalnu, i dr. Postoje ljudi kojima je dobrobit grupe kojoj pripadaju važnija od lične dobrobiti. Takvi ljudi se neretko žrtvuju za naciju ili religiju.

Četvrti dinamizam je težnja da se preživi kroz čitavo čovečanstvo.

Peti dinamizam je težnja da se preživi kao pripadnik živog univerzuma, svih živih bića.

Šesti dinamizam je preživljavanje kroz čitav fizički „neživi univerzum“.

Sedmi dinamizam je preživljavanje kao Spiritualno biće.

Osmi dinamizam je težnja da se preživi kroz Boga ili Beskonačnost.

Osmi i najviši dinamizam je Spiritualni, a to je težnja da se postoji kroz Boga, Apsolut ili Beskonačnost i njemu su svi ostali dinamizmi podređeni. Takođe su mu podređeni svi ciljevi nižih dinamizama koje Ljudsko biće može da ima u ovom univerzumu. Ljudsko biće može imati naizgled mnoštvo ciljeva, ali su svi oni podređeni Najvišem Cilju i u krajnjoj analizi vode njegovom ostvarenju – spajanju s Istinom, Prazninom ili Svepostojanjem.

Postoji hijerarhija ciljeva, koje čovek nije svestan. Oni su povezani u lance ciljeva, koje možemo otkriti idući od nižih ka višim ciljevima u hijerarhiji. Kako se penjemo po vertikalnoj hijerarhiji ciljeva, oni postaju sve apstraktniji i njihov broj se smanjuje, sve dok ne dospemo do Najvišeg Cilja, Apsoluta, Praznine. To je zajednički cilj svih Aspekata, svih Ciljnih Lanaca i svih hijerarhijski nižih ciljeva. Čovek mora u velikoj meri iscrpeti niže dinamizme, odnosno odigrati igre na tim nivoima i ostvariti njihove ciljeve, pre nego što može preći na više dinamizme i njihove ciljeve.

Neuspeh ili obrnuta kompenzacija

Photo by Maria Orlova on Pexels.com

Ozbiljni neuspesi na dinamizmima dovode do obrnute kompenzacije. Neuspeh na prvom dinamizmu dovodi do ekstremnog usmeravanja pažnje na osmi. Individualni životi religioznih fanatika su izuzetno siromašni, bezmalo prazni. Oni ga, u stvari, i nemaju. Neuspeh na drugom dinamizmu dovodi do usmeravanja pažnje isključivo na sedmi. Porodični život i seksualni odnosi kod mistika i umetnika su uglavnom haotični ili ih nema. Neuspeh na trećem dinamizmu dovodi do preterane pažnje na šesti, a to je fizički univerzum. To je lako uočiti. Nesposobnost neke osobe da uspostavi odnose humanosti i ljubavi u grupama kojima pripada dovodi do opsesije materijalnim dobrima, vremenom, energijom i sličnim stvarima koje predstavljaju komponente materijalnog univerzuma. Neuspeh na četvrtom dinamizmu (čovečanstvo, čitav ljudski rod) dovodi do posvećivanja preterane pažnje petom dinamizmu. Uočljivo je da ljudi koji preterano vole svoje kućne ljubimce i sve njima podređuju, imaju loše mišljenje o ljudima i uglavnom ih mrze.

Umesto zaključka

Uobičajeno sticanje iskustava u životu sastoji se iz dugotrajnog proživljavanje iskustava u fizičkom i socijalnom svetu. Sve se odvija kroz procese, koji se većinom odvijaju u našoj svesti.

Sada kada smo upoznali dinamizme, lakše nam je da uočimo prvo kod sebe razne blokade i „preskakanja“ nivoa, a potom sve ovo možemo da primenimo sagledavajući svet oko nas, pa i trenutno stanje u društvu.

Pomozi održavanje bloga. Paypal. Klik na sliku!

Prati nas preko mejla

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se /  Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se /  Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se /  Promeni )

Povezivanje sa %s